Bol u zglobovima od gripe. 5 najbitnijih simptoma: Kako razlikovati gripu od prehlade?

Uzrok[ uredi uredi kôd ] Virus gripe povećan 70 tisuća puta Riječ influenca znanstveni je naziv za gripu, a dolazi od latinske riječi influentia što znači utjecaj. Taj su naziv dali Talijani početkom Danas znanstvenici znaju da članovi porodice Orthomyxoviridaegrupe virusa koji napada kralježnjake, uzrokuju gripu.

Grlobolja i gripa

Virus se sastoji od genetskog materijala ribonukleinske kiseline okruženog proteinskom ovojnicom i lipidnim omotačem iz kojeg izlaze štapići proteina hemaglutinina i neuraminidaze. Ti proteini ponašaju se kao antigeniodnosno izazivaju imunosnu reakciju u čovjeku ili nekom drugom organizmu. Osim kao antigen hemaglutinin omogućava virusu da se spoji i napadne stanicu, a neuraminidaza omogućava virusu kretanje duž stanice.

Postoje tri tipa virusa gripe.

Razlikujete li gripu i prehladu?

Tip A je najopasniji, napada mnoge sisavce i pticeuzrokuje većinu bolesti u čovjeka te je najizgledniji da stvori epidemiju. Tip B napada ljude i ptice te može isto uzrokovati epidemije. Tip C utječe samo na ljude i ne uzrokuje epidemije.

Virusi gripe tipa A i B stalno se mijenjaju. Neke promjene uključuju serije genetskih promjena koje nakon nekog vremena uzrokuju mutaciju virusa.

Simptomi gripe

One su najčešće i uzrokuju većinu promjena iz jedne godine na sljedeću. Druga promjena, rjeđa ali opasnija, sastoji se od promjena hemaglutinina ili neuraminidaze te rezultira novim podtipom virusa. Virus tipa A podliježe objema promjenama, a tipa B samo onoj prvoj. Znanstvenici dalje razlikuju viruse po sojevima, uglavnom nazvanim po geografskom području gdje su prvi put detektirani.

Na primjer, sojevi koji su sezone gripe Kada osoba bude zaražena jednim sojem gripe, ona na taj soj razvija imunost proizvodeći antitijela.

Ljudski imunosni sustav može prepoznati sojev hemaglutinin ili neuraminidazu te ga napasti pri pojavi.

Antitijela mogu pružati zaštitu pri promjeni virusovog genetskog materijala, ali bol u zglobovima od gripe i hemaglutinina ili neuraminidaze.

Tako virusi, zbog čestih promjena, mogu uzrokovati nove valove upala i kod već zaraženih osoba. Znanstvenici nisu sigurni što uzrokuje takve promjene, no vodeća je teorija da ljudski i životinjski sojevi izmjenjuju tvari tvoreći tako novi soj.

Ljekarna Splitsko-dalmatinske županije

Na taj način soj može zaraziti čovjeka, a da čovjekov imunosni sustav ne prepozna njegove antigene. Prijenos[ uredi uredi kôd ] Virus gripe prenosi se u kapljicama izbačenim tijekom kihanjaodnosno kašljanja. Kada osoba udahne virusom ispunjenu kapljicu, hemaglutinin na površini virusa se veže za enzime u sluznici koji se nalaze u dišnom traktu. Enzim zvan proteaza reže hemaglutinin na pola što genetskom materijalu dozvoljava da uđe u stanicu i počne se množiti.

Proteaza je brojna u dišnom i probavnom traktu te je zbog toga gripa uzrok bolesti dišnih putova. Iako epidemija gripe može nastati u bilo koje doba godine, često sezona gripe počinje približavanjem zime kada se ljudi više nalaze u grupama u zatvorenom prostoru, autobusima, podzemnim željeznicama i drugim slabo provjetravanim prostorima.

Simptomi[ uredi uredi kôd ] Gripa je akutna bolest s kratkom inkubacijom i izraženim simptomima. Nakon što virus gripe zarazi čovjeka, traje dan-dva do pojavljivanja prvih simptoma kao što su grlobolja, suhi kašalj, začepljen nos, groznica s temperaturom bol u zglobovima bol u zglobovima od gripe gripe preko 39 °C, bol u mišićima i zglobovima, glavobolja, akutni bol lijevog ramenog zgloba apetita i opća slabost tijela.

Kod većine ljudi simptomi slabe nakon dva do tri dana, a prestaju nakon tjedan dana. Ipak kašljanje i umor mogu trajati i do dva ili više tjedana. Smrt od same gripe veoma je rijetka, no postoji mogućnost sekundarnih infekcija. Uobičajne su komplikacije bronhitis, sinusitis i bakterijska upala pluća koje se najčešće javljaju kod starijih osoba ili osoba sa SIDA-om ili nekom drugom bolesti imunosnog sustava.

Liječenje[ uredi uredi kôd ] Nema posebnog lijeka za gripu. Preporučeni tretman obično se sastoji od odmora i uzimanja mnogo tekućine. Neki lijekovi ublažavaju simptome gripe kao što su amantadinrimantadin u kapsulama te oseltamivir i zanamivir u obliku inhalanta. Cjepivo za gripu sastoji se od oslabljenih ili mrtvih virusa gripe ili dijelova mrtvih virusa.

5 najbitnijih simptoma: Kako razlikovati gripu od prehlade?

Antigeni u cjepivu stimuliraju imunosni sustav da proizvede antitijela protiv tog soja te ga u ranom stadiju prepoznaje, napada i uništava. Otprilike 5 od 10 cijepljenih osoba osjeća blage, privremene simptome peckanja na mjestu uboda.

Preporučuje se godišnje cijepljenje osoba starijih od 65 godina, osoba s kroničnom bolešću srca, pluća ili bubrega, dijabetičaraosoba s oštećenim imunosnim sustavom i anemijomdjece liječene aspirinom kroz duže vremensko razdoblje i žena u 2. Pandemije[ uredi uredi kôd ] Stručnjaci smatraju da svi virusi bol u zglobovima od gripe potječu od virusa u divljim patkama i ostaloj vodenoj peradi.

Neki od tih virusa prešli su na ljude prije mnogo tisuća godina.

Povjesničari su pronašli epidemije gripe u Europi Epidemija Pandemije su se pojavljivale svako toliko: Ova zadnja, zvana Ruska gripa zato što je u Europu stigla s istokabol u zglobovima od gripe je detaljno opisana pandemija. Pandemija Počela je krajem prvog svjetskog rata i uzrokovala 20 milijuna mrtvih, dvostruko više nego sam bol u zglobovima od gripe.

Gdje je počela, nije sigurno, no prozvana je Španjolskom zbog prvih većih utjecaja u Španjolskoj. Bolest je bila izuzetno smrtonosna, a umirale su i osobe u dobi od 20 — 40 godina što je neobično za gripu.

Prehladu često prate bolovi u tijelu

Istraživanja[ uredi uredi kôd ] Znanstvenik istražuje virus gripe Tijekom ih i ih znanstvenici su shvatili da mikroorganizmi uzrokuju bolesti. Većina istraživanja fokusirala se na bakterije koje su vidljive pod svjetlosnim mikroskopom i mogu se izolirati filtrima. No tehnologija u ono vrijeme sprječavala je identifikaciju uzročnika bolesti malih kao što su virusi.

Tijekom ih njemački je bakteriolog Richard F. Pfeiffer izjavio da je našao uzročnika gripe, bakteriju Haemophilius influenzae.

Daljnja istraživanja pokazala su da ta bakterija nije prisutna u svim zaraženim osobama te je zaključeno da je ona samo uzročnik sekundarnih infekcija. Dugo se mislilo da se gripa javlja samo u ljudi dok oko Shope nije pokazao da je moguć prijenos bolesti sličnoj gripi s jedne svinje na drugu.

Od tada se u svrhe istraživanja gripe koriste životinje. Godine Andrewes i Patrick P. Laidlaw filtrirali su mogućeg uzročnika iz sline zaražene osobe te ga ubrizgali u lasicu.

Kako je lasica pokazivala simptome gripe, dokazano je da je izolirano tijelo uzročnik gripe. Kasnija istraživanja pokazala su da je to bio virus tipa A, te su S današnjom tehnologijom cjepivo je gotovo bez nečistoća i tako uvelike smanjuje moguće simptome.

Neki znanstvenici smatraju da cjepiva neće nikada moći kontrolirati gripu te rade na izumu lijeka koji liječi bolest nakon pojave prvih simptoma. Dok se ne pronađe lijek, znanstvenici se nadaju da će identifikacija i prijave novih sojeva na vrijeme pomoći da se smanje epidemije i smrt od gripe.