Kirurško liječenje artroze prstiju, Osteoartritis


Artroza Degenerativna bolest zglobova, osteoartroza, hipertrofični osteoartritis Artroza je kronična bolest cijelog zgloba obilježena razaranjem i gubitkom zglobne hrskavice uz druge artikularne promjene, poput hipertrofije kosti stvaranje osteofita. Dijagnoza se potvrđuje radiološki. Liječenje se sastoji iz fizikalnih mjera uključujući rehabilitacijufarmakoterapije i kirurških zahvata.

Artroza, osteoartroza ili osteoartritis OA je najčešća bolest zglobova, koja obično postaje simptomatska u 40—im i 50—im godinama i skoro je uvijek nazočna u dobi od 80 god.

Godine starosti, indeks tjelesne težine, varus deformiteti, i više uključenih zglobova u bolest, povećava vjerojatnost pogoršanja artroze. Artroza nema utjecaja na opće stanje organizma i duljinu života bolesnika. Kod mlađih i aktivnijih pacijenata češća je potreba za zamjenom proteze, dok kod većine starijih pacijenata zamjena nije potrebna. Artroza kao društveni problem[ uredi uredi kôd ] Visoka i sve veća učestalost artroze podrazumijeva i bitno veće troškove za društvo, koji mogu biti; [58] Izravni, uključuju troškove bolničkog liječenja i liječenja u toplicama, te troškove posjeta liječniku, korištenje farmakoloških sredstava i moguće kirurške zahvate.

Ipak, samo polovica osoba s artrotskim promjenama ima izražene tegobe. Artroza u muškaraca prije U dobi od 40 do 70 god. Podjela Artroze se dijele na primarne idopatske i sekundarne. Primarna se artroza veže uz neke zglobove kondromalacija patele je npr. Ako primarna artroza napadne više zglobova, razvrstava se kao primarno generalizirana OA. Obično se dijeli prema lokalizaciji npr.

Artritisa zglobova prstiju

Sekundarna OA je posljedica promjena u mikrookolišu hrskavice. Tu idu značajne ozljede, urođene abnormalnosti zglobova, metabolički otkloni npr. RA, giht, kondrokalcinoza. Patofiziologija U zdravim je zglobovima trenje minimalno; oni se normalnom upotrebom ne troše, kao ni preopterećenjem, pa ni ozljedama.

jele bol u zglobovima

Hijalina hrskavica je avaskularna, aneuralna i alimfatična. To su stanice s najdužim životnim ciklusom u organizmu slično stanicama CNS—a i mišića.

Struktura i funkcija hrskavice ovise o pritisku npr. Artroza počinje mehaničkim oštećenjem tkiva npr. Ozljeda tkiva potiče kondrocite na stvaranje proteoglikana i kolagena. Povećava se međutim i stvaranje enzima koji razaraju hrskavicu te upalnih citokina, koji su i normalno nazočni u malim količinama.

Artroza – bolna točka žena

Upalni medijatori pokreću inflamacijski ciklus, koji dodatno stimulira kondrocite i obložne stanice sinovije, da bi konačno razgradio hrskavicu. Kondrociti podliježu apoptozi.

Kad je hrskavica jednom razorena, izložena kost postaje kompaktnija i sklerotična. Artroza napada sva zglobna tkiva. Supkondralna kost se prvo stvrdnjava, potom bude podložna infarciranju, da bi kasnije postala porozna s pojavom supkondralnih cista. Pokušaji reparacije uzrokuju supkondralnu sklerozu i osteofite na rubovima zgloba, ne bi li ga stabilizirali.

Sinovija buja uz znakove upale i stvaranje manje viskoznog izljeva. Podražaj periartikularnih tetiva i ligamenata izaziva tendinitis i kontrakture.

Kako se smanjuje pokretljivost zgloba, tako slabe i okolni, potporni mišići. Menisci pucaju i skloni su drobljenju. Spondiloza artroza kralježnice na razini kralježaka dovodi do zadebljanja i proliferacije stražnih longitudinalnih ligamenata sa stvaranjem poprečnih pregrada koje pritiskaju prednje dijelove kralježnične moždine, uz bujanje ligamenta flava, koji znadu komprimirati kirurško liječenje artroze prstiju stražnje dijelove.

Terapija artroze prsta | Domaći lijekovi za artrozu prstiju

Klinička slika Početak je uglavnom postupan i zahvaća tek jedan ili dva zgloba. Prvi simptom je bolnost, koja se često opisuje kao duboka, pogoršava se opterećenjem, a olakšava mirovanjem, da bi konačno postala manje—više trajna.

bol u zglobovima i propisivanje drobljenja

Kako artroza napreduje, pokretnost zgloba se sužava uz bolnost, krepitacije ili osjećaj struganja. Bujanje hrskavice, kosti, ligamenata, tetiva, kapsula i sinovije uz veće ili manje zglobne izljeve dovodi do karakterističnih uvećanja artrotskih zglobova.

jaka bol u zglobovima koljena uzrokuje

Kasnije se znadu javiti i fleksione kontrakture, dok je iole značajniji sinovitis rijedak. Većinom su zahvaćeni distalni DIP i proksimalni PIP interfalangealni zglobovi s pojavom Heberdenovih ili Bouchardovih čvorića, zatim prvi karpometakarpalni zglob, intervertebralni i zigoapofizni zglobovi cervikalnih i lumbalnih kralježaka, prvi metatarzofalangealni zglob, kuk i koljeno.

Cervikalna i lumbalna spondiloza uzrokuje mijelopatiju i radikulopatiju, no klinički znaci mijelopatije su obično blagi, dok radikulopatija zna biti izražena, ali ipak rijetko jer su živčani korjenovi i gangliji dobro zaštićeni. Ponekad se javlja insuficijencija vertebralnih arterija, infarkt kralježnične moždine ili pritisak osteofita na jednjak.

Kineziterapija ima veliku vaznost kod osteoartritisa. Kineziterapijom potižemo bolju pokretljivost i funkciju zgloba, snaženje mišića i poboljšanu fizičku sposobnost za obavljanje profesionalnih i kućanskih aktivnosti. Pasivne vježbe treba izbjegavati jer one stimuliraju razvoj mišićnog spazma, a prednost treba dati aktivnim izometričkim vježbama protiv otpora. U aktivnoj fazi bolesti primjenjuje se krioterapija radi protupalnog i analgetskog djelovanja smanjenje otekline i crvenila te kratkovalna dijatermija kao i ultrazvuk kroz vodu.

Tegobe polaze i iz supkondralne kosti, ligamenata, sinovije, periartikularnih burza, kapsula, mišića, tetiva, diskusa kirurško liječenje artroze prstiju periosta jer su sve ove strukture osjetljive na bol. U moždini supkondralne kosti zglobni umor porasti venski tlak s izazivanjem boli katkad se naziva "koštana angina". Koksartroza postupno sužava pokrete u kuku. Bol se zna projicirati u prepone, prema trohanteru ili referirati u koljeno.

Osjetljivost na pritisak i bol pri pasivnim pokretima javljaju se razmjerno kasno, čemu pridonose spazam mišića i kontrakture. Opažaju se i drugi deformiteti te subluksacije.

Zglobna hrskavica, iako ima samo nekoliko milimetara, može podnositi maksimalna opterećenja, koja su i nekoliko puta veća od tjelesne težine. Tu biomehaničku kvalitetu hrskavica zahvaljuje hidroelastičnom sustavu, koji se temelji na visokoj sposobnosti vezanja vode u njezinu strukturu i na osnovnoj arhitekturi njezine mreže kolagenih niti. Prilikom opterećenja iz hrskavice se istiskuje voda i ulazi u sinovijski prostor unutarnja membrana zglobaa pri rasterećenju tekućina se usiše natrag u hrskavicu.

Dijagnoza Na OA treba posumnjati pri postupnom razvoju simptoma, osobito u starijih osoba. U tom slučaju treba snimiti radiogram većine simptomatskih zglobova. Obično se otkrivaju marginalni osteofiti, suženja zglobne pukotine, povećana gustoća supkondralne kosti uz formiranje cista i remodeliranje te artikularni izljevi.

Suženje zglobnih pukotina koljena prije će otkriti snimci u stojećem položaju. Laboratorijski su nalazi uredni, ali koriste pri isključivanju drugih stanja npr. RA ili otkrivanju bolesti koje uzrokuju sekundarnu artrozu.

Zglobovi propadaju – postupno i trajno

Artrotske promjene izvan uobičajenih zglobova govore za sekundarnu OA pa se daljnjom obradom traga za primarnim otklonom npr. Prognoza i liječenje Artroza je većinom sporadično progresivna i povremeno se zaustavlja ili popravlja na nepredvidljiv način. Ciljevi liječenja su suzbijanje boli, održavanje pokretljivosti zgloba i unapređenje lokalne i opće funkcije.

Kako se leče oboljenja Zglobova šake i stopala

Osnovno se liječenje zasniva na fizikalnim mjerama rehabilitacije, na vježbama snage, fleksibilnosti i izdržljivosti, na potpornim uređajima i na podešavanju svakodnevnih aktivnosti.

Farmakoterapija i kirurški zahvati su tek dopunske mjere. S rehabilitacijom je najbolje otpočeti prije nastupa invaliditeta.

Please wait while your request is being verified...

Kirurško liječenje artroze prstiju mogu zaustaviti pa čak i restituirati artrozu koljena i kuka. Svakodnevno treba provoditi vježbe istezanja. Iole duža imobilizacija pogoduje kontrakturama i pogoršava klinički tijek, ali je nekoliko minuta odmora npr. Korisno je podešavanje dnevnih aktivnosti. Bolesnik sa spondilozom, koksartrozom ili gonartrozom treba izbjegavati duboke, mekane fotelje i naslonjače s nepovoljnim položajem tijela i otežanim ustajanjem.

Uzroci, simptomi i liječenje artroze prsta

Redovito postavljanje jastuka pod koljena potiče kontrakture pa ga isto treba izbjegavati. Bolesnicima su najbolje stolice s ravnim naslonom bez nagiba, čvrsti ravni kreveti s obrubom, a sjedala automobila trebaju biti pomaknuta naprijed, ali udobna.

Moraju provoditi posturalne vježbe, nositi čvrstu ili sportsku obuću i ne prekidati zaposlenje ni fizičku aktivnost. Farmakoterapija je dopuna navedenim mjerama. Ponekad je potrebna intenzivnija analgezija. NSAR, uključujući i koksibe, dolaze u obzir kod refraktornih bolova ili znakova upale. Mogu se uzimati zajedno s drugim analgeticima npr. Miorelaksansi u niskim dozama ponekad ublažuju bolove iz napetih mišića koji trebaju podržavati kirurško liječenje artroze prstiju zglobove.

Starijim bolesnicima međutim uzrokuju previše nuspojava uz minimalni boljitak. Oralni kortikosteroidi nemaju mjesta u liječenju artroze, ali zglobne injekcije depo—pripravaka suzbijaju bolove i poboljšavaju pokretljivost pri izljevu ili znacima upale. Sintetski hijaluronani analozi hijaluronske kiseline, normalne sastojine zgloba se mogu injicirati u koljeno gdje znadu smanjiti bolove na duže vrijeme do 1 god.

Razna pomagala suzbijaju bolove i poboljšavaju funkciju kod spondiloze, gonartroze ili karpometakarpalne artroze palca, ali ih moraju pratiti specifični programi vježbanja. Pri erozivnoj OA razgibavanje kirurško liječenje artroze prstiju toploj vodi sprječava kontrakture. Dolaze u obzir i drugi postupci suzbijanja boli, poput akupunkture, perkutane elektrostimulacije i lokalnog utrljavanja npr. Laminektomiji, osteotomiji i totalnoj artroplastici se pristupa tek kad zakažu sve ostale intervencije.